DAN DRŽAVNOSTI

"Klikni" na sliku radi uvećanja

Povijest hrvatskoga naroda vrlo je bogata i zanimljiva. U njenom bogatstvu i zanimljivosti nazočne su svojom djelatnom opstojnošću i mnoge ustanove, među kojima je Hrvatski državni sabor jedna od najstarijih i najznačajnijih.U dugoj povijesti Hrvatskoga državnoga sabora najdulje je bilo razdoblje njegova staleškog ustroja. To je razdoblje trajalo od druge polovice 13. stoljeća do 1847. Do zaključno s tom godinom (1847.) svi su saborski zapisnici rađeni na latinskom jeziku. 23. listopada 1847. Hrvatski državni sabor donio je povijesne odluke o ponovnom uvođenju hrvatskog jezika umjesto latinskog u politički i javni život Hrvatske i, praktično od tada (iako neki od značajnijih povjesničara i politologa smatraju sljedeću, 1848. Godinu prekretnom) Hrvatski državni sabor postao je predstavničko tijelo, moderni hrvatski parlament, s hrvatskim kao službenim jezikom.
Sabor prestaje postojati nakon 1. prosinca 1918, stvaranjem unitaristički uređene Prva Jugoslavije. Hrvatski predstavnici u Narodnoj Skupštini tadašnje Jugoslavije okupljali su se kao Hrvatsko narodno zastupstvo.
Nakon Sporazuma Cvetković-Maček i stvaranja Banovine Hrvatske, bilo je predviđeno da se raspišu izbori i ponovo konstituira Sabor, ali zbog izvanrednih okolnosti i političkih natezanja 1939-1941. to nije provedeno do travanjskog rata.
Za neke je dvojbeno čak i postojanje, a za neke samo djelovanje Sabora u razdoblju II. Svjetskog rata. U Nezavisnoj Državi Hrvatskoj zabranjene su sve stranke, nisu postojali izbori ni birano zakonodavno tijelo. Sve zakonske odredbe donosio je i vladu postavljao poglavnik Ante Pavelić. Godine 1942. sazvano je reprezentativno savjetodavno tijelo nazvano Hrvatski državni sabor.
Nasuprot postojanju NDH, pod okriljem Komunističke partije tkzv. „Narodnooslobodilački pokret“ 1943. godine osniva ZAVNOH, Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske. Teza da ZAVNOH obnavlja državnost Hrvatske prihvatljiva je samo onima koji ne odvajaju režim od države te, zbog protimbe Pavelićevom ustaškom režimu, Nezavisnoj državi Hrvatskoj negiraju i elemente državnosti i državnost u cjelini. Bilo bi to jednako kao da mnogi, među njima i ja, negiram postojanje Hrvatske u vrijeme koalicijske Račanove vlasti. Što se ZAVNOHa tiče, nedvojbeno je da ovo partizansko tijelo nije proglasilo samostalnu, već da je „Hrvatska federalna država u sastavu Demokratske federativne Jugoslavije.“

Početkom 1990, nakon odluke Kongresa Saveza komunista Hrvatske, donesene su promjene zakona o izborima i zakona o društvenim organizacijama i udruženjima građana, te još neke zakonske promjene i uredbe, kojima su omogućeni slobodni izbori. Na izborima, održanim 22. travnja i 6. svibnja 1990, većinu mandata osvaja HDZ. Novi sabor konstituira se 1990. U prosincu 1990. donosi novi Ustav, mijenja ime države odbacivanjem pridjeva "socijalistička", te 25. lipnja 1991. donosi odluku o osamostaljenju, koja nakon međunarodnih pritisaka biva "zamrznuta" i konačno stupa na snagu 8. listopada. Tako postoji pravni i politički kontinuitet Sabora, pa i hrvatske države (koja nije "stvorena" 1991, nego se te godine osamostalila). Preambula Ustava RH iz 1990. (koja je, zbog još uvijek snažnog utjecaja komunističko – židovsko – masonskih krugova i danas na snazi), definira da se državnost Republike Hrvatske izvodi iz ZAVNOH-a.
Premda je, kako se vidi, Sabor u različitim vremenima imao raznolike nazive (do 1847. na latinskom, a od 1848. na hrvatskom jeziku), on je uvijek bio izraz, reprezentant i čuvar hrvatske državnosti.
U novijoj, demokratskoj povijesti, Sabor je do danas mijenjao naziv još dva puta: 1997. postaje Hrvatski državni sabor, a 2000. (upravo zbog utjecaja navedenih krugova) Hrvatski sabor. Izbacivanjem atributa Državni, pravdali su tada, čine jasnu distinkciju od NDH i čvršće vežu nastanak moderne Hrvatske uz ZAVNOH. Politička je to odluka koja nema uporišta u povijesti. Ali je i odluka koja ovu instituciju pokušava svesti na razinu npr. „Čakavskog sabora“ ili „Sabora kajkavske popevke“. Iako je Škrabalo i bratija izmijenio kalendar državnih blagdana (nekako u isto vrijeme, a svakako u svezi izbacivanja atributa Državni iz Ustava RH) nama kojima je hrvatska državnost, za čiji legitimitet i slobodu smo se borili i ginuli, kao najveći državni blagdan ostaje 30. Svibnja – nekadašnji i uvijek Dan Državnosti!

P R O M O C I J A

Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata i Hrvatski institut za povijest - Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Slavonski Brod 2. srpnja (srijeda) 2008. g. u 13,00 sati u Hrvatskom državnom arhivu (Velika čitaonica) Marulićev trg 21, Zagreb priređuju promociju izdavačke djelatnosti Centra.

Konkretno, predviđena je promocija izdanja Hrvalskog mcmorijalno - dokumentacijskog centra Domovinskog rata 2007./2008.:
- Ante Nazor, Oluja pobjede
- Davor Marijan, Oluja
- Željko Gašparović, Svjetlost slobode
- Damir Fabijanić, Plodovi zla
- Republika Hrvatska i Domovinski rat 1990. - 1995.- memoarsko gradivo (knjiga 2)
- Novinari - svjedoci vremena (Zapisi Trajka Grkovskog: Karlovac - Plitvice 1991.-1995.)
- Republika Hrvatska i Domovinski rat 1990. - 1995. - dokumenti (knjiga 3):
- Oružana pobuna Srba u Hrvatskoj i agresija Oružanih snaga SFRJ i srpskih paravojnih postrojbi na Republiku Hrvatsku (siječanj-lipanj 1992.)
- Republika Hrvatska i Domovinski rat 1990.-1995.- dokumenti (knjiga 4)
- Dokumenti institucija pobunjenih Srba u Republici Hrvatskoj (sijčaanj-lipanj 1992.)

Knjige i rad Centra predstavit će recenzenti i suizdavači

- dr. sc. Stjcpan Ćosić - ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva
- Mate Rupić - pročelnik Odjela za arhivsko gradivo HMDCDR-a
- prof. dr. sc. Miroslav Akmadža - Hrvatski institut za povijest - Podružnica za Slavoniju, Baranju i Srijem iz Slavonskog Broda
- prof. dr. sc. Ozren Žunec - Odsjek za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu
- dr. sc. Mato Artuković - ravnatelj Hrvatskog instituta za povijest - Podružnica za Slavoniju, Baranju i Srijem iz Slavonskog Broda
- Đuro Biki - autor knjige Mikluševci u Domovinskom ratu 1991. (Savez Rusina i Ukrajinaca RH)
- dr. sc. Ante Nazor - ravnatclj Hrvatskog memorijalno - dokumentacijskog centra Domovinskog rata


"klikni" na sliku radi uvećanja!

O ZLOČINU I ZLOČINCIMA - dokumentarno

Jazovka - Ovčara...

O masovnim smaknućima zarobljenih hrvatskih vojnika i civila poslije Drugoga svjetskog rata potresno govori dokumentarni film Miroslava Mikuljana i Obrada Kosovca "Jazovka" koji je snimljen je prikazan na Hrvatskoj televiziji 1990. godine.
U filmu kao svjedoci, uz preživjele žrtve svjedoče i neki pripadnici partizanskih odreda za egzekucije kao Branko Mulić, koji je ranjenike iz zagrebačke bolnice Sveti Duh, u kamionu vozio u Sošice, gdje su nakon likvidacije bacani u jamu Jazovku.
Na tribini održanoj u povodu tadašnjeg emitiranja toga filma, među ostalima govorili su speleolog Pavle Vranjican, povjesničar Josip Jurčević i autor filma Miroslav Mikuljan.
Vranjican je podsjetio kako na području Republike Hrvatske postoji oko 200 jama sličnih Jazovki, od kojih su samo neke djelomično istražene.
Bilo je to "otkrivanje i predstavljanje javnosti prvog od 1300 masovnih grobišta u kojima leže žrtve komunističkoga represivnog aparata", rekao je Jurčević ocijenivši kako Jazovka i masovna stratišta Hrvata tijekom Domovinskoga rata danas imaju negativan status u hrvatskom društvu.
Što se promijenilo od tada? Gotovo pa i ništa. Ili, u najmanju ruku – nedovoljno. Negativan status, o kojem je govorio dr Jurčević, samo je djelomično popravljen jer su, ipak, neka od masovnih grobišta, u prvom redu zahvaljujući naporima pojedinaca, a ne sustavnom provođenju Rezolucije Vijeća Europe broj 1481 o osudi komunističkih zločina, otkrivena su, istražena, dostojanstveno obilježena…
Nije se promijenila, odnosno, nije postala opća svijest da se ono što se dogodilo ranjenicima vukovarske bolnice na Ovčari oko godinu dana nakon otkrića Jazovke, u bitnome identično Jazovci tj. da je Jazovka anticipacija Ovčare, da su isti zločinački umovi i ideologija uzrok i Jazovci i Ovčari, Bleiburgu i Srebrnici.

Stina Kralja Zvonimira

Navijajmo i s pjesmom:
Klapa Intrade
- Stina kralja Zvonimira!
(link)

In memoriam: Zlatko Tomičić (1930-2008.)

U Zagrebu je nakon duge i teške bolesti umro pjesnik i esejist Zlatko Tomičić (1930.-2008.), priopćeno je iz Društva hrvatskih književnika. Tomičić je gimnaziju pohađao u Vinkovcima, a Filozofski fakultet u Zagrebu. Neko je vrijeme radio kao profesionalni novinar, a od 1954. profesionalni je književnik. Sa Dragutinom Tadijanovićem priredio je Antologiju hrvatskih pjesama u prozi (1958.). Uređivao je časopis "Međutim" a od 1968. do 1969. uređivao je "Hrvatski književni list" u Zagrebu.

Nakon višegodišnje zabrane, ponovo ga pokreće 1990-ih. Surađivao i s časopisom za kulturu "Hrvatsko slovo". Pisao je prozu, putopise, drame, eseje i likovne prikaze, na hrvatski jezik prevodi i pjesme s makedonskog jezika. Za svoj rad je dobivao i nagrade (Nagrada "Zvonimir Golob" za najljepšu neobjavljenu ljubavnu pjesmu...).

Tomičić je u svojim pjesmama želio posvjedočiti širokim motivskim repertoarom ekstenzivnost doživljaja i širinu teme pa zato pjesme sadržajno puni od starozavjetnoga bibliojskoga do suvremenog i tehnicističkog, od prirodnog i dionizijskog do moralnoga i etičkoga, od slavonskog do južnohrvatskog krajolika, od hladnog pejsaža do onog ladanjskog. U svojoj zrelijoj fazi Tomičić tematizira dualitet duše i tijela, mehanizam društvenoga funkcioniranja, naročito temom Hrvatske kao krajolika, kao tradicijske i povijesne, kao osmišljenja i kao simbola. On je pisac putopisa s povijesnim reminiscencijama te novela s jakom digresijom.

Djela su mu "Susret osmorice" (1950.), "Četvrtog ne razumijem" (1955.), "Nestrpljivi život" (1956.), "Balada uspavanog čovjeka" (1964.), "Put k Meštroviću" (1965.), "Hrvatsko more" (1969.), "Vražje oko" (1986.), "Gluha nedjelja" (1988.), "Krilati magarac" (1990.), "Djela" (1990.), "Ples ždralova" (1997.), "Zemlja obećana" (1998.) i brojna druga.

Pjesma Zlatka Tomičića "Hrvatska, ljubavi moja" - jedna od najpopularnijih hrvatskih rodoljubnih pjesma svih vremena - nastala je 1966. u mjestu Ohridu na obali Ohridskog jezera. Od 1966. pa na dalje, osobito prva dva desetljeća nakon nastanka pjesme, ta je pjesma postala kultna pjesma Hrvata po cijelom svijetu - stalno se je recitirala u europskim zemljama, Americi, Australiji i Africi, na svim priredbama i pretiskavala se ne samo u novinama, knjigama i časopisima nego i na poleđini raznih klupskih iskaznica, majicama, rezervnim kotačima automobila. Recitirala se i na hrvatskom i na engleskom. Od iseljenih Hrvata nazvana je drugom hrvatskom himnom.

Prevedena je na veći broj europskih jezika, ali i na vaneuropske jezike, među ostalim i na turski, azerbejdžanski i hindi jezik. Prevedena je i na sve hrvatske govore kao i na hrvatske mikro-jezike, tako i na vejski s otoka Krka i bednjounski iz Hrvatskog Zagorja. I jedan i drugi taj jezik su ustvari naši pragovori, stari tisuće ljeta, otud njihov čudni arhajski lik.

Hrvatska, ljubavi moja

Hrvatska, ljubavi moja,

i ovdje sam tvoj sin,

i ovdje sam tvoje ime

i tvoj sjaj.

Hrvatska, djevojko moja,

svuda mislim na tebe,

u svakoj zemlji te sanjam,

u svaki te nosim kraj,

Hrvatska, gujo pod kamenom

s golim trokutima i ilirskim mjesecom

- tko na te s mržnjom stane

past će mrtav od otrova tvoga.

Hrvatska, zvijezdo na nebu,

tvojom pomoću stekoh sile svijeta,

svjetlost jesi što pada na ruke

iz tijela i krvi raspetoga Boga.

Prenešeno sa http://www.seebiz.eu/.

Neka mu je laka hrvatska gruda

koju je toliko volio...

(Borislav Stipić)

Croatio, iz duše te ljubim

Ljepota i vrijednost klapske pjesme, kako je to poetično i filozofski na spektakularnom koncertu dalmatinskih klapa održanom na splitkom Poljudu 2006. rekao Ljubo Stipišić (navodim po sjećanju) "ono je posebno u općem, ono posebno što nas usvijetu čini jedinstvenim, ono što kao vrhunsko blago treba čuvati i sačuvati čisto od zvukova tuđih svadbi, tuđih tuga i tuđih radosti jer jednomu narodu ne može se dogoditi gore nego da mu prostorom njegova duha ovlada drugi i drugačiji"
Poslušajte dio onoga što ovih dana slušam. Posebno preporučam naslovnu pjesmu. Njome slavimo i pobjede hrvatske reprezentacije.

Razumljivo - molim, vodite računa o autorskim pravima te nemojte pohranjivati ove pjesme na medijima ili na tvrdom disku svojeg računala duže od 24 sata.

KLAPA INTRADE - Da Mi Se Vratit.mp3
KLAPA INTRADE & OLIVER - Croatio iz duše te ljubim.mp3
KLAPA INTRADE - Dida moj (live).mp3
KLAPA INTRADE & OLIVER - Konoba (live).mp3
KLAPA TROGIR - Da bi udrile sve fortune.mp3
KLAPA TROGIR - Bila golubice.mp3
KLAPA TROGIR - Oj, Ivane, rode moj.mp3
KLAPA TROGIR - Dalmacijo, od kamena mati.mp3
KLAPA FILIP DEVIĆ - Jubav.mp3
KLAPA ADRION - Zemljo moja kruhu blagoslovljen.mp3

Sve sto ste zeljeli znati o Sloveniji

a niste znali ni da postoji...

MORE
Prema nekim novijim istrazivanjima, Slovenija navodno ima more. Ocevici tvrde da su ga vidjeli oko Pirana i Kopra, a prema njihovim svjedocanstvima u Piranskoj je luci zabranjeno sidrenje brodova duzih od 5 metara, jer zalaze u medjunarodne vode. U sklopu koparskog hotela "Triglav" u tijeku je takodjer i izgradnja suvremenog bazena s morskom vodom, cime ce povrsina slovenskog teritorijalnog mora biti povecana za 42%. Slanost mu je nesto manje od 38 promila, cime slovensko more spada u neslanije sale ovog dijela Sredozemlja.

NAVODNO OSLOBODILACKI RAT
Rat za nezavisnost Slovenije (1991.-1991.) jedan je od najkrvavijih, najduzih i najiscprljujucih ratova u povijesti covjecanstva. Od rata - u kojemu je ovu drzavu napalo nekoliko desetaka povampirenih regruta JNA sa 14 oklopnih transportera i koji je, s kracim prekidima, trajao punih 7 dana - razrusena, spaljena i izmrcvarena Slovenija oporavila se u nepune tri godine, razvivsi se u vodecu gospodarsku i vojnu silu Piranskog zaljeva.PRIRODNE OSOBINERepublika Slovenija se nalazi na neatraktivnoj parceli u podnozju Alpa i prostire se na jedva 20 000 km2 (usporedbe radi, tolika su u Hrvatskoj bila samo okupirana podrucja, op.a.). Na karti Europe, Slovenija se nalazi izmedju Italije, Austrije, Madjarske i Hrvatske, ali se ne moze vidjeti prostim okom (za lijepa vremena, Slovenija se moze vidjeti tek na karti Republike Slovenije). Najvisi planinski vrh je Triglav, visok 2863m,dok je najtuplji vrh drzavni. Klima je srednjeeuropska, u sjeverozapadnom dijelu alpska, a u posljednje vrijeme i antihrvatska. Takva klima pogoduje uzgoju voca u Makedoniji.

STRUKTURA STANOVNISTVA
U Sloveniji zivi oko 1 500 000 ljudi (usporedbe radi, toliko ih stane na zagrebacki hipodrom), od cega ih je 16% skrtih i sebicnih, 14% uobrazenih i umisljenih, 13% alternativnih, 6% debelih, 51% zenskih i 0.002% nevinih. Iako sluzbeni slovenski izvori tvrde da van maticne zemlje zivi oko 150 tisuca Slovenaca koji su otisli u emigraciju za vrijeme komunistickog rezima, pravi je razlog taj sto u ovu zapadnobalkansku drzavicu nisu svi mogli stati.

DRZAVNO UREDJENJE
Slovenska drzava uredjena je dosta ukusno i funkcionalno, obzirom na prilicno skucen prostor. Lijevo od ulaza nalazi se prostrano Cerknisko polje i neobicno namjestena Postojnska jama. Kroz sredinu drzave vodi rijeka Sava, uz koju se prolazi pored najveceg slovenskog naselja Ljubljane i dolazi do pomalo nametljivih Julijskih Alpa s nekoliko simpaticnih jezercica u podnozju. Desno od ulaza, pak, nalaze se nepretenciozni vinorodni brezuljci i decentno uredjene poljoprivredne povrsine. Drzava ima i nekoliko sporednih ulaza, a na jugozapadu i prozor s kojega za lijepa vremena puca ceznutljiv pogled na more.

PODRIJETLO
Slovenci su, u stvari, alpski Hrvati, a o njihovu hrvatskom podrijetlu govori i nedavno istrazivanje provedeno medju stedisama "Ljubljanske banke". Prema nekim uglednim antropolozima, Slovenci su nastali tako sto je Edvard Kardelj Hrvatima jebo mater, nakon cega je jedan dio Hrvata krenuo osnovim pravcem razvoja socijalistickog samoupravljanja prema zapadu. Uvjereni da su otkrili novu socijalisticku republiku, naselili su se i postepeno potpuno potisnuli autohtono stanovnistvo koje je, kako kaze predaja, bilo toliko skrto da su Hrvati tu zemlju nazvali "Slovenija".

SPORT
Od sportova u Sloveniji najpopularnije je plivanje. Kako slovensko more, medjutim, nema propisane olimpijske dimenzije, Slovenci ne plivaju u moru, nego na snijegu. Posto, pak, na snijegu ne mogu plivati, oni po njemu hodaju, a obzirom na cinjenicu da po njemu ne mogu hodati, oni se po njemu krecu na narocitim drvenim letvama. Kako je, medjutim, na timletvama po snijegu nezgodno hodati, oni se njima spustaju po planinskim padinama. Plivanje se u Sloveniji zove jos i smucanje ili skijanje. Od ostalih sportova u usponu je alpinizam, dok je atletika u krizi jer trkaci na srednjim i dugim prugama ne mogu dobiti austrijsku vizu.

(po slovenskom primjeru preoteto od: http://modailjepota.com/forum/index.php?action=profile;u=62;sa=showPosts )

Vrhunsko pjevanje

S nakanom omogućiti poredbu ugođaja slušanja onoga što nam već duže nametljivo probija bubnjiće, a atak kreće od bezobzirnih ljubitelja cajki i turbofolka koji lagano se vozeći u svojim "makinama" decibalima pokušavaju skrenuti pozornost na sebe te od susjednih ili kafića pored kojih prolazimo, i ugođaj slušanja vrhunske glazbe utemeljene na etno tradiciji hrvatskih krajeva i naroda, upućujem posjetitelje bloga na poveznice preko kojih mogu skinuti dio našega glazbenoga blaga te ga poslušati. Zbog zaštite autorskih prava molim da pjesme ne umnožavate na nosačima zvuka te da ih u tijeku 24 sata od skidanja trajno uklonite s tvrdog diska svojega računala. Hvala.

Krunoslav Kićo Slabinac 1
Krunoslav Kićo Slabinac 2
Lado-Iz Kajkavskih Krajeva vol 2 (zaporka: forum.yump3.org)
Lado-Iz Kajkavskih Krajeva vol 1 (zaporka: forum.yump3.org)
Lado - Polke I Drmesi (2007) (zaporka: forum.yump3.org)
Lado - Božić u svijetu (zaporka: forum.yump3.org)
Vera Svoboda

Vatreni

Danas smo navijali i strepili.
Za Švabe smo se spremili.
Austrijancima nije pomog` o
na njihovoj strani sudac
- Švabama neće
ni najveći mudrac.

Idemo, Vatreni, idemo
za Dom, za Dom, za Dom!
Idemo, Vatreni, idemo
za Rod, za Rod, za Rod.
Za Dom i Rod svoj hrvatski.

Poljaci tek će doći
ni oni nam ništa neće moći.
Do samog vrha idemo
stijeg hrvatski vijemo.

Idemo, Vatreni, idemo
za Dom, za Dom, za Dom!
Idemo, Vatreni, idemo
za Rod, za Rod, za Rod.
Za Dom i Rod svoj hrvatski

HRVATSKE NAVIJAČKE PJESME
01 - Hrvatska Himna - Lijepa Naša...
02 - STOKA Ft. Zapresic Boyss - Za lijepu nasu
03 - CHANTE - Hrvatice dizu glas
04 - CONNECT & Zapresic Boys - Euro 2008 Navijacka Himna
05 - Jole - ja te volim Hrvatska
06 - Sedmi val - Ajmo Hrvatska
07 - Rawbau - Vatreno ludilo
08 - Gala prijatelji - Igraj igra Hrvatska
09 - Baruni - Neka pati koga smeta
10 - Morski Vukovi - Ja Te Volim Hrvatska
11 - Slaven BiliĆ i Rawbau - Vatreno ludilo
12 - Samuraj - Ajmo Hrvatska
13 - U Boj, u Boj za Narod svoj
14 - Daleka Obala - Mojoj lijepoj Zemlji Hrvatskoj
15 - Nered ft. Zapresic Boys - Srce Vatreno
16 - Derbi Zvijezde - Ajde Ajde Igraj igraj
17 - Boris Novković - Malo nas je al nas ima
18- Klapa Sv. Juraj - Kome bi šumilo, more moje sinje
19 - Croatia Band Aid Live - Moja domovina
20 - FUNKY BIZNISS - Tako je najbolje

Poveznica za skidanje pjesama

HVIDRA ogorčena i nezadovoljna presudom generalu Norcu

Zagreb, 02.06.2008., 16:26 Hina/Dnevnik hr.


Udruga Hrvatskih ranih vojnih invalida Domovinskog rata izrazila je "svoje ogorčenje i nezadovoljstvo presudom Županijskog suda u Zagrebu kojom je hrvatski general Mirko Norac osuđen na jedinstvenu kaznu od sedam godina zbog zločina na civilima i ratnim zarobljenicima u akciji Medački džep i to na temelju zapovjedne odgovornosti".

HVIDRA se "nada da će Vrhovni sud u žalbenom postupku odbaciti takvu nepravednu sudsku odluku". Iako se radi o nepravomoćnoj presudi, teško je biti nepristran kada se donosi presuda protiv hrvatskog generala, koji je svoju mladost poklonio obrani hrvatske domovine, a sada, na žalost, provodi najbolje godine svoga života, služeći kaznu po hrvatskim zatvorima, stoji u priopćenju.

Nakon takvih sudskih odluka, kao i ostalih progona hrvatskih branitelja, došlo je do nečuvenih izjava Milorada Pupovca predsjednika Srpskog narodnog vijeća da "tužba Hrvatske protiv Srbije za genocide opterećuje odnose dviju država". Također i izjave srbijanskog ministra vanjskih poslova Vuka Jeremića da je Hrvatska tijekom akcije Oluja" etnički očistila više od 250 tisuća hrvatskih Srba" i premijera entiteta Republike srpske Milorada Dodika da je Hrvatska "nastala na najvećem etničkom čišćenju počinjenom nakon drugog svjetskog rata", navodi se u priopćenju.
U potpunosti smo zgroženi i najoštrije osuđujemo takve izjave kojima se usred glavnog grada Republike Hvatske nekažnjeno vrijeđaju hrvatska država i svi njezini građani, a posebice obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja i hrvatski ratni vojni invalidi, bez ikakvih osuda od strane raznih udruga i tzv. zaštitnika ljudskih prava koji istovremeno osuđuju i žele umanjiti dostojanstvenu proslavu Dana branitelja Grada Zagreba koja je završila koncertom Marka Perkovića Thompsona, ističe HVIDRA.


Nakon takvih postupaka očekujemo primjerenu reakciju Vlade RH na izjavu koalicijskog partnera, predsjednika Srpskog narodnog vijeća Milorada Pupovca, suspenziju diplomatskih odnosa sa Republikom Srbijom, te potpuni prekid odnosa sa entitetom Republike Srpske, stoji u priopćenju HVIDRA-e.
_________________________________________________

Uz ovaj prilog citiram dio iz priloga kojim se autor odvjetnik Vinko Burazer obraća javno ,

Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, objavljenog na stranicama HIC, dana 25.04.2005. god.


"- vlast već nekoliko godina priprema Županijske sudove i suce već započetog suđenja Hrvatima za ratne i međunarodne zločine počinjene na tlu Hrvatske! Pomno se odabiru suci s nužnom dozom mržnje prema Hrvatima i njihovoj državi. Oni suci koji nisu osudili nekog Hrvata bivaju izloženi medijskom i političkom linču! Svaki optuženi hrvatski branitelj mora biti osuđen bez obzira za šta se optužuje.

Sada je već takova situacija da se procesuiraju svi branitelji gospodarstvenici ako su im tvrtke propale! Teško će biti osuđeni ali oni trpe pravosudno šikaniranje skoro desetak godina i kao građani protiv kojih se vodi kazneni postupak ne mogu nigdje napredovati niti osigurati egzistenciju svoje obitelji. Tolika je mržnja u hrvatskom pravosuđu na sve one koji se deklariraju kao hrvatski branitelj, da uporno obnavljaju kazneni postupak sve dok oslobođeni branitelj ipak ne bude osuđen po nekom novom sucu! Toliko su se u mržnji osilili da ne dozvoljavaju da se na branitelja primjeni Zakon o oprostu, kao da je taj zakon donesen samo za četnike i naše okupatore! Da bi proveli svoj naum, vlast postavlja te suce iz redova Državnog odvjetništva!!! Sramota za sve nas i osobito Vas! Jer, pravo je kao znanost i važna državna poluga i u vašoj ingerenciji! Po svemu sudeći, slijedi neustavna i nezakonita suđenja, suđenja van zdrave pameti, bar oko 500 tisuća građana koji su na bilo koji način aktivno pomagali u stvaranju i obrani Hrvatske države! Da li će se opet ponoviti sudbina onih Hrvata koji su šezdesetih godina kriomice bježali iz Zagreba i drugih naših mjesta i zbog straha od osude što su živjeli u NDH, ostavljali priko noći stanove i kuće te odlazili u bijeli Svijet! Dok oni danas mole vlast da im vrati imovinu, u njihovim kućama i stanovima šepure se nama poznati građani i njihovi djeca. Upravo oni, iz njihovih redova, većinom su regrutirani odvjetnici-branitelji naših generala Domovinskog rata!"

_________________________________________________


Osobno sam zgrožena pročitavši licemjerne izjave pojedinih obnašatelja funkcija političkih i vojnih , u kojima se veliča značaj branitelja u doprinosu pri oslobađajućim vojnim akcijama u nametnutom obrambenom ratu od strane agresora i istovremeno izražava suglasje s optužbom, i izrečenim presudama o krivnji hrvatskih generala po zapovjednoj odgovornosti za počinjene ratne zločine nad nedužnim civilnim žrtvama od strane njihovih suučesnika u obrambenim vojnim akcijama.