Jerković zna! (Muke po braniteljima)

Cijela priča se odnosi na pedesetak obitelji koje, kako sada stvari stoje, nemaju alternativu zamjeni stana ulicom ili podstanarstvom.
(Preneseno s: sbplus.hr ) 

VIŠE od sedam godina razvlači se priča oko otkupa stanova u Zgradi broj 8 u Naselju Andrija Hebrang u Slavonskom Brodu koje je za stradalnike Domovinskog rata osiguralo bivše Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti a gradnja kojih je počela u vrijeme kada je na čelu Ministarstva graditeljstva bio Radimir Čačić a gradilo poduzeće Interijer iz Našica. Ministarstvo je svoje odradilo. Bar tako kažu. Naime, kada su stanovi bili zgotovljeni podijeljeni su ključevi i ugovori o najmu uz zaštićenu najamninu od dvije kune po kvadratnom metru u trajanju od godinu dana i klauzulu da konkretni ugovor se može produžiti za najduže još jedno razdoblje od godinu dana. Odmah su slijedila i rješenja o stambenim kreditima za otkup tih stanova po cijeni etalonske vrijednosti četvornog metra (700 EUR) minus osobni odbitak ekvivalentan postotku tjelesnog oštećenja korisnika stana.
Odmah nakon toga su krenuli sastanci nezadovoljnika uz prigovore loše izvedbe i cijene kvadrata. Prijavljeno je šezdesetak reklamacija od kojih one na projektni dio izvođač radova nije, a ostale jest prihvatio i praktično otklonio dio nedostataka. Dodatnim radovima koje je financiralo ministarstvo nadležno za hrvatske branitelje, a koji su se odvijali u više navrata, najčešće tj. u pravilu pred neke od izbora bili oni lokalni, parlamentarni ili predsjednički, otklonjena je većina objektivnih prigovora na izvedbu zgrade.

Ono što korisnici stanova u „Osmici" nisu uspjeli jest snižavanja cijene za iznos uređenog građevinskog zemljišta i infrastrukturnih priključaka uz stav da to „država" ne smije naplatiti jer su gradovi i općine dužne zemljište, infrastruktru i priključke besplatno osigurati za stradalnike Domovinskog rata što je i u ovom slučaju Grad Slavonski Brod i učinio. Ovdje valja napomenuti da bi snižavanje cijene kvadrata stana iz ovih razloga bio presedan od kada se prodaju državni stanovi.

Nakon niza opomena za neplaćanje iznosa zaštićene najamnine, naravno neki su taj dio obveza manje-više cijelo vrijeme uredno podmirivali, također nakon niza podsjetnika i opomena da su korisnici rješenjima koja su dobili dužni ući u otkup stana koji im je dodijeljen, krajem prošle godine Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti je izgubilo strpljenje i stvar dovela do zahtjeva za povratom ključeva i stanova „oslobođenih od osoba i stvari" pod prijetnjom deložacije. Da bi sve to izgledalo ozbiljnije, „posao" je preuzelo Županijsko državno odvjetništvo u Slavonskom Brodu. Tada, jer je bila u jeku predizborna kampanja za Hrvatski sabor, na intervenciju brodskog HDZ-a, ovrhovoditelj tj. navedeno ministarstvo od ŽDO traži odgodu izvršenja rješenja od šest mjeseci što ovo i čini. Cijela priča se odnosi na pedesetak obitelji koje, kako sada stvari stoje, nemaju alternativu zamjeni stana ulicom ili podstanarstvom.

Jedini koji si je osigurao bolju alternativu je „glavni pregovarač" donedavno također korisnik jednog od stanova, Borislav Boro Jerković a koji je još s nekolicinom cijelo razdoblje zakuhavao priču i, očito, prodavao maglu ostalima. Na koncu se sam iselio ali se uspio izboriti za prvo i jedino mjesto na najnovijoj, prije koji dan objavljenoj listi za stambeno zbrinjavanje putem kredita za kupnju (nekog drugog) stana ili kuće uz popust od 60 % u skupini 60 postotnih HRVI.

Ostaje upitno hoće li Ministarstvo branitelja i ostalima kad napuste stanove, ili ih ŽDO uz pomoć policije izbaci, osigurati stambeno zbrinjavanje kreditima za kupnju nekog drugog stana ili kuće. U tom slučaju postavlja se i pitanje što će biti s ovim stanovima i trebaju li oni koji su godinama čekali stambeno zbrinjavanje sukladno Zakonu o pravima hrvatskih branitelja useliti u rabljene i dijelom amortizirane stanove nezadovoljnika.

Autor: Borislav Stipić
Autor fotografije: Brvnara

Polovica hrvatskih branitelja, samo sudionici

Fred Matić ima šansu napraviti dobre stvari za hrvatske branitelje.

(Preuzeto s http://www.sbplus.hr/kolumne/panoptikum/default.aspx )

Program Vlade Republike Hrvatske za mandat 2011. – 2015. objavljen u prosincu 2011. uključujući početno definirane temeljne ciljeve i programski okvir u 21 točci kukuriče o onome što bi kad bi.

Nije nebitno ne smetnuti s uma kako je to predizborni koalicijski program stranaka lijevog centra i da je legitimitet za njegovu provedbu podcrtan više nego dovoljnom potporom i povjerenjem hrvatskih birača na minulim parlamentarnim izborima. Zbog toga više nema onog kondicionalnog „kad bi" - jer su. Ni „što bi" - već što će. 

Pročitah program. Vidjeh i čuh novu poziciju na njenim prvim javnim istupima nakon konstituiranja Sabora i Vlade. I reakcija nekih od onih što su, u smislu parlamentarne demokracije, sada u drugačijoj ulozi. Posebno me zaintrigirala točka 13. – Hrvatski branitelji Domovinskog rata. I negodovanje te druge reakcije na vjerojatnu objavu Registra hrvatskih branitelja koje su najsnažniji izričaj imale u jučer objavljenim prijetnjama Tomislava Ivića, bivšeg ministra u čijoj nadležnosti su bili i hrvatski branitelji, tužbom ako se objave osobni podaci iz Registra. 

Fred Matić, ministar hrvatskih branitelja, osoba čiji kredibilitet osporavaju i neki njegovi kolege suborci iz vremena obrane Vukovara, ima šansu napraviti dobre stvari za hrvatske branitelje. Šansa je upravo u 13. točci Plana 21 koja praktično uobličuje najveći dio razmišljanja i stavova istinskih i ničim ne kompromitiranih hrvatskih branitelja. 

Zahtjeve brodske Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata iz 2009., odnosno, dio koji se veže uz pravni položaj i zaštitu hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata, kao polazne teze za sustavno uređivanje položaja hrvatskih branitelja iščitavam i u navedenom programu. Pa tako: 

1. Hrvatski branitelji su samo pripadnici oružanih postrojba angažiranih u borbenim djelovanjima u zonama izravnih ratnih djelovanja. 

2. Sudionici Domovinskog rata su svi ostali koji su, temeljem dosadašnjih zakona, stekli status hrvatskog branitelja. U praksi se ne bi diralo stečeno pravo na status, ali bi, izmjenom zakona, taj status bio reguliran kroz institut „sudionik Domovinskog rata". 

3. Registar hrvatskih branitelja, kao cjelina, hrvatskim braniteljima i ostalim javnim korisnicima ne može biti zanimljiv jer je preopsežan. Zanimljivo i korisno bi bilo objaviti podatke iz Registra o onima koji su temeljem statusa ostvarili materijalna prava te navesti ta prava. Iz Registra se ne smiju objavljivati podaci kojima bi gotovo pa svatko mogao u bilo kojoj mjeri „rekonstruirati" ratni put pojedinog hrvatskog branitelja. 

4. Iz Registra hrvatskih branitelja izlučiti sve one koji nikada tijekom Domovinskog rata nisu ni jednu plaću ili naknadu plaće primili iz MORH-a ili MUP-a putem poslovnih banaka te provjeriti način stjecanja statusa. 

5. Ratno profiterstvo kao kazneno djelo koje ne zastarijeva proširiti i na one koji su ostvarili materijalna prava na temelju ne pripadajućeg statusa. 

6. Savez hrvatskih branitelja regulirati zakonom, a djelovanje organizirati na komorski ili sindikalan način. Proglasiti Savez hrvatskih branitelja organizacijom od posebne važnosti te propisati način financiranja temeljnih djelatnosti kroz razmjerno participiranje u proračunskim sredstvima Države i decentraliziranim sredstvima regionalne uprave i lokalne samouprave (Slično kao Crveni križ). Članstvo u Savezu je dragovoljno, a može biti kombinacija kolektivnog (udruge hrvatskih branitelja) i pojedinačnog (individualni članovi) ili samo jedno ili samo drugo. Hrvatski branitelji koji nisu članovi Saveza imali bi sva prava iz Zakona o pravima hrvatskih branitelja osim posebnih prava koja bi mogli ostvarivati da su članovi Saveza. Preferirati teritorijalni oblik organiziranja. 

7. Reorganizirati braniteljsko zadrugarstvo na način da se potiče osnivanje dohodovnih zadruga i kroz ograničeno vrijeme pomaže njihovo djelovanje, a nakon toga, zbog ravnopravnog položaja svih subjekata na tržištu, braniteljske zadruge trebaju biti izložene svim zakonitostima tržišnog djelovanja kao i ostali oblici zadrugarskog organiziranja.

8. Fond hrvatskih branitelja osnažiti unosom, zakonom propisanih, udjela državnih poduzeća koja su privatizirana ili iz kojih su udjeli preneseni drugim vlasnicima (primjer „Croatia osiguranje" – HZMO). Poslovanje Fonda učiniti transparentnijim, a isto učiniti i sa Zakladom hrvatskih branitelja. Nastaviti s pozitivnim iskustvima i praksom Zaklade. 

Sve ovo, kao i ostalo iz Programa Vlade, tj. dijela koji se odnosi na hrvatske branitelje i stradalnike Domovinskog rata, valja precizno osmisliti, uspostaviti zakonodavne okvire i tako u praksi provesti objektivno moguće. 

I, na koncu, kako ne bi bilo zabune, iz ideoloških razloga nisam i nikada neću glasovati za lijeve, a u „Planu 21", i praktično, ima više onoga čemu se protivim nego s čim se slažem.

Borislav Stipić